Finska: Poslovni I Investicijski Uvjeti 2026.
Finska izlazi iz recesije, ali sporo. Realni BDP pao je 0,1% u 2024. godini, a rast od 0,2% u 2025. jedva je opravdao naziv oporavak. Projekcije IMF-a i Banke Finske za 2026.
smještaju rast između 0,8% i 1,0% — daleko ispod dugoročnog potencijala i uz negativan jaz outputa koji će se zadržati kroz 2027. U međuvremenu, nezaposlenost je porasla na 10,4–11,1% (ožujak 2026.), javni dug prelazi 90% BDP-a, a deficit opće države iznosi oko 3,7–4,5% BDP-a. Finska jest institucionalno pouzdana, pravno predvidiva i tehnološki napredna — ali je upravo sada ekonomski krhkija nego što to njezina nordijska reputacija sugerira.
Strukturna napetost nije kratkoročna: starenje stanovništva pritišće rashode za zdravstvo, mirovine i dugotrajnu skrb istovremeno dok se porezna baza sužava i nezaposlenost raste. Geopolitička realnost — NATO članstvo, zatvorena ruska granica, izloženost američkim trgovinskim politikama — povećava poslovnu nesigurnost. Kapitalne investicije pale su 7,7% u 2024., a samo narudžbe u brodogradnji i obrambenom sektoru, uz najavljene projekte zelene tranzicije i podatkovnih centara, daju osnove za umjeren optimizam prema 2027. Nitko ne dolazi u Finsku zbog kratkoročnog rasta domaćeg tržišta — dolaze zbog vladavine prava, visokokvalificirane radne snage i strateškog položaja na sjevernoj flanki Europe.
Finska izlazi iz recesije, ali tempo oporavka ne opravdava optimizam.
Dva uzastopna tromjesečja rasta ne znače da je kriza iza Finske — negativni jaz outputa ostaje do 2027.
Finska je kontrahirala 0,1% u 2024. i rasla samo 0,2% u 2025.[Banka Finske] — što je kombinacija pada poslovnih investicija za 7,7%, slabe privatne potrošnje i usporavanja u građevinarstvu. Projekcije za 2026. iznose 0,8–1,0% rasta, a za 2027. 1,5–1,7%[IMF], no i te su procjene opterećene nizom nepovoljnih pretpostavki: stabilizirajuće kamatne stope, uredni pregovori o plaćama i nema eskalacije globalnih trgovinskih napetosti.
Oporavak vodi privatna investicija. Nakon pada od 7,7% u 2024., poslovne investicije trebaju rasti 3,9% u 2026. i 3,8% u 2027.[Banka Finske], poglavito zahvaljujući podatkovnim centrima i projektima zelene tranzicije. Privatna potrošnja, koja je pala 0,1% u 2025., projicira se na rast od 1,1% u 2026. — potaknuta smanjenjem inflacije, nižim kamatnim stopama i poreznim olakšicama. To je krhka rekonstrukcija, a ne snažan oporavak.
Što bi promijenilo sliku? Dvije stvari: ubrzanje investicija u obnovljive izvore energije i podatkovnu infrastrukturu brže od trenutnih planova, ili eskalacija američkih carina koja bi udarila na finski izvoz kapitalnih dobara. Trenutno, Banka Finske i IMF oba naglašavaju da su rizici asimetrično negativni.
Nezaposlenost od 10,4% maskira strukturne probleme koji se ne rješavaju oporavkom.
Finska ima 315.000 nezaposlenih uz samo 2,524 milijuna zaposlenih — i taj omjer se pogoršava.
U ožujku 2026. Finska je imala 315.000 nezaposlenih osoba (dobi 15–74), što je za 30.000 više nego godinu ranije.[Statistički zavod Finske] Stopa trend-nezaposlenosti iznosi 10,4%, a nesezonski prilagođena stopa doseže 11,1%. Stopa zaposlenosti u dobnoj skupini 20–64 pala je s 75,6% na 74,2%.[Statistički zavod Finske] Banka Finske projicira postupno poboljšanje — 10,2% u prosjeku 2026., 9,7% u 2027., 9,2% u 2028.[Banka Finske] — ali su i te razine visoke po finskim povijesnim standardima.
| Period | Stopa nezaposlenosti (%) |
|---|---|
| 2024. | 8.8 % |
| 2025. | 9.5 % |
| 2026. (proj.) | 10.2 % |
| 2027. (proj.) | 9.7 % |
| 2028. (proj.) | 9.2 % |
Troškovi rada su kompetitivni u nordijskom kontekstu, ali nisu jeftini. Nema zakonske nacionalne minimalne plaće — plaće se utvrđuju kolektivnim ugovorima koji pokrivaju oko 90% radnika. Sektorski primjeri za 2026.: ugostiteljstvo 9,26–11,58 EUR/sat, čišćenje 11,94–13,17 EUR/sat, maloprodaja 10,69–13,33 EUR/sat, junior programeri 3.800+ EUR/mj.[OECD] Ukupni doprinosi poslodavca iznose oko 21–25% bruto plaće, a prosječna stopa socijalnog osiguranja iznosi 17,10%.
Dugoročni strukturni pritisak dolazi od demografije. Starenje stanovništva povećava troškove zdravstvene skrbi, mirovinskog sustava i dugotrajne njege, dok se broj aktivnih radnika smanjuje. Nedostatak medicinskih sestara procjenjuje se na 10.000–15.000 do 2030.[OECD] Vlada odgovara povećanjem kvota za useljavanje, ali migracija je spor lijek za strukturnu promjenu koja traje desetljećima. Investitore bi trebao zanimati jedan signal: dugotrajna nezaposlenost prognozirana na 140.000 u 2026. i raste — to nije ciklički, to je strukturno.
Osnivanje tvrtke u Finskoj traje tjedan dana i košta manje od 1.000 EUR — ali stvarni troškovi su u radu.
Porez na dobit od 20% i fleksibilna registracija su dobra vijest; ukupni teret poslodavca od 21–25% i PDV od 25,5% su stvarnost.
| Parametar | Vrijednost (2026.) | Napomena |
|---|---|---|
| Porez na dobit | 20% | Nepromijenjen, rezidualni prihodi |
| Standardna stopa PDV-a | 25,5% | Od rujna 2024. |
| Ukupni teret poslodavca | ~21–25% bruto plaće | TyEL, zdravstvo, nezaposlenost |
| Rok registracije (online) | ~1 tjedan | Standardni slučajevi, YTJ sustav |
| Minimalni temeljni kapital (Oy) | 2.500 EUR | Deponira se nakon registracije |
| Naknada PRH (online) | 200–380 EUR | Papirna opcija skuplja |
| Globalni rang (WB Doing Business, 2020.) | 20. mjesto | Najnovije dostupno |
Registracija privatnog društva s ograničenom odgovornošću (Oy) u Finskoj obavlja se online putem sustava YTJ (PRH + Porezna uprava). Standardni slučajevi završavaju za jedan tjedan. Troškovi su niski: naknada PRH-a iznosi 200–380 EUR, eventualna pravna pomoć dodaje 500+ EUR, minimalni temeljni kapital od 2.500 EUR deponira se nakon registracije.[PRH] Porezni broj (Y-tunnus) dodjeljuje se isti dan. Za nerezidente je potreban finski fiskalni predstavnik za PDV ako promet premašuje 20.000 EUR.
Porez na dobit je nepromijenjenih 20% i nema naznaka promjene za 2026.[Ministarstvo financija Finske] Standardna stopa PDV-a porasla je na 25,5% u rujnu 2024. Dividende podliježu porezu od 7,5–34% ovisno o primatelju i izvoru prihoda. Digitalno porezno izvještavanje uvodi se od proljeća 2026. Poslodavčevi doprinosi iznose ukupno oko 21–25% bruto plaće — pokrivaju mirovinski sustav TyEL (17,5–18,5%), zdravstveno osiguranje (1,6–2,0%), osiguranje od nezaposlenosti (0,5–1,5%) i osiguranje od nesreća (0,5–1,0%).[OECD]
Finska je na Svjetskoj banki zauzela 20. mjesto globalno po lakoći poslovanja (2020.) — ispred Njemačke i Francuske, iza Danske (4.) i Norveške (9.).[Svjetska banka] Nasljedni indeks B-READY iz 2024. nije dao ažurirani rang za Finsku, ali IMF u pregledu iz 2026. potvrđuje da je poslovno okruženje povoljno uz poboljšanje troškovne konkurentnosti od 2023. Ono što Finsku razlikuje od nordijskih kolega nije cijena — to je pravna predvidivost i minimalna korupcija.
Obrana, brodogradnja i zelena tranzicija vode investicijski oporavak — tehnološki sektor raste, ali ostaje nedovoljno dokumentiran.
Industrija čini 37% bruto dodane vrijednosti, a kapitalne narudžbe iz obrane i brodogradnje daju najjasnije signale za 2026.–2027.
Prerađivačka industrija čini 37% bruto dodane vrijednosti Finske[Ministarstvo financija Finske], s metalurgijom, kemijskom industrijom, šumarstvom i brodogradnjom kao stupovima. Ukupni prihod tehnološkog klasterа (elektronika, elektrotehnička industrija, IT, inženjering konzultacije) dosegao je 103 mlrd. EUR u 2025.[Konfederacija finske industrije], a nova narudžba u brodogradnji procijenjena je na oko 2 mlrd. EUR krajem 2025. — što je pokrenulo kooperantski lanac. Obrambeni sektor vidljivo ubrzava: nabavke vojnih materijala povećavaju investicije u strojeve i opremu.
Zelena tranzicija i podatkovni centri jedine su kategorije u kojima postoji jasna i najavljena buduća investicijska masa. Banka Finske ih izrijekom navodi kao ključne pokretače rasta poslovnih investicija u 2026.–2028.[Banka Finske] Stanogradnja je dosegla dno ciklusa u 2025. i polako se otvara, ali bez snažnog impulsa — oporavak je uvjetovan poboljšanjem raspoloživog dohotka kućanstava i smanjenjem kamatnih stopa.
Gaming industrija (Supercell, Rovio i ostali) nije posebno analizirana u dostupnim podacima Banke Finske ili Ministarstva financija za 2025.–2026. — to je podatkovni jaz, ne znak irelevantnosti. Logistics i brodogradnja su funkcionalno isprepletene; narudžba cruisera izravno aktivira finski dobavni lanac. Investitori koji traže kratkoročne signale trebaju pratiti: trendove narudžbi u obrambenom sektoru, status odobrenja za data centre i dinamiku pregovora o kolektivnim ugovorima za 2027.
Finska je institucionalno stabilna, ali fiskalni pritisak i geopolitička izloženost povećavaju poslovnu nesigurnost.
Nema rizika od neurednog vladanja — ali kombinacija deficita, rastuće obrane i NATO-ovog istočnog fronta znači da prihvatljivi scenariji za poslovnu klimu imaju širi raspon nego što nordijska reputacija sugerira.
Koalicijska vlada Finske prioritizira fiskalnu konsolidaciju: rezove u socijalnim transferima, zamrzavanje indeksacije naknada za nezaposlene i umjerena smanjenja poreza na dohodak i dobit.[Ministarstvo financija Finske] Cilj je stabilizirati javne financije usred rastuće obrane, zdravstvenih i kamatnih rashoda. IMF upozorava da je konsolidacija iz travnja 2024., implementirana u 2025., nedovoljna — Europska komisija je u studenom 2025. razmatrala pokretanje Postupka prekomjernog deficita (EDP).[IMF] To je konkretan regulatorni signal za tvrtke: moguća nova porezna povećanja ili rezovi rashoda u 2026.–2027.
NATO pristupanje 2023. je geopolitički stabilizator za Finsku u smislu sigurnosnih garancija, ali donosi i specifičnu vrstu poslovne nesigurnosti. Banka Finske napominje da bi narušeni uvjeti mira u Ukrajini mogli povećati regionalnu nestabilnost i oslabiti rast.[Banka Finske] Izloženost američkim trgovinskim politikama — potencijalne carine na europski izvoz — identificirana je kao jedan od najvećih kratkoročnih rizika za finski izvoz kapitalnih dobara. Bankarski sektor pokazuje vulnerabilnosti u izloženosti nekretninama i kratkoročnom financiranju, što IMF ističe kao specifičan financijsko-stabilnosni rizik.[IMF]
Što se ne mijenja: vladavina prava, neovisnost pravosudnog sustava, niska korupcija i predvidivost regulatornog okvira. Transparency International dosljedno svrstava Finsku u prvih deset zemalja na CPI ljestvici. To su faktori koji se ne kupuju — i upravo zbog toga Finska ostaje atraktivna lokacija za dugoročne investicije unatoč kratkoročnoj makroekonomskoj krhkosti.
Javni dug Finske premašio je 90% BDP-a i raste — to nije nordijska norma, to je strukturni problem.
Deficit od 3,7–4,5% BDP-a i dug koji će 2027. doseći 92,3% BDP-a ograničavaju fiskalni prostor za iduće pet godina.
Finska je 2024. imala javni dug od 82,5% BDP-a — što je već bila visoka razina za nordijsku ekonomiju.[Europska komisija] Taj je dug narastao na 88,1% u 2025. i projicira se na 90,9% u 2026. te 92,3% u 2027. Deficit opće države iznosi 3,7–4,5% BDP-a — daleko iznad europskog prosjeka i iznad referentnih vrijednosti Pakta o stabilnosti i rastu. Za usporedbu: Danska i Norveška redovito bilježe proračunske suficite.
| Period | Javni dug (% BDP-a) |
|---|---|
| 2024. | 82.5 % BDP-a |
| 2025. | 88.1 % BDP-a |
| 2026. (proj.) | 90.9 % BDP-a |
| 2027. (proj.) | 92.3 % BDP-a |
Uzroci su strukturni, a ne samo ciklički: troškovi zdravstvene skrbi i dugoročne njege rastu s demografskim starenjem, troškovi obrane povećavaju se zbog NATO obaveza, a rast BDP-a premalen je da bi generirao dovoljno poreznih prihoda. Vlada odgovara kombinacijom smanjenja socijalnih transfera, zamrzavanjem indeksacije i umjerenim poreznim povećanjima. IMF eksplicitno navodi da te mjere nisu dovoljne i da Finska može biti podvrgnuta EU Postupku prekomjernog deficita.[IMF]
Praktična implikacija za poslovne subjekte: rizik od daljnjih rezova u javnoj potrošnji ili novih poreza koji bi mogli zahvatiti troškove poslodavaca ili kamate. Banka Finske upozorava da bi novi ciklus fiskalne konsolidacije mogao dodatno ugroziti ionako krhki oporavak.[Banka Finske]
Finska gradi infrastrukturni kapacitet koji je relevantan daleko izvan njezinih granica.
Hladna klima, jeftina energija iz obnovljivih izvora i stabilna opskrba strujom čine Finsku sve atraktivnijom destinacijom za podatkovne centre i digitalnu infrastrukturu.
Finska spada u red europskih lidera u digitalnoj infrastrukturi. Banka Finske izrijekom navodi investicije u podatkovne centre kao jedan od dva ključna pokretača oporavka poslovnih investicija u 2026.–2028.[Banka Finske] Razlozi su strukturni: prosječna temperatura okoline smanjuje troškove hlađenja (ključni trošak podatkovnih centara), zemlja ima znatan udio obnovljive energije u mreži (hidro, vjetro, nuklearno), a električna mreža je pouzdana i nisko-emisijska. Microsoft, Google i drugi su već uložili u nordijsku podatkovnu infrastrukturu — Finska je dio tog vala.
Fizička infrastruktura — ceste, luke, željeznica — solidna je i dobro održavana, ali nije konkurentska prednost kao takva; to je nordijski standard. Brodogradilište Meyer Turku i lučka infrastruktura ključni su za izvozni lanac. Logistička veza prema ostatku EU odvija se uglavnom pomorski i cestovni pravci prema Skandinaviji; zatvaranje ruske granice nema dramatičan utjecaj na ove tokove jer je tranzitna uloga bila marginalna.
Digitalna zrelost poslovnog sektora je visoka — Finska redovito zauzima visoke pozicije u EU-ovom indeksu digitalne ekonomije i društva (DESI). Digitalno porezno izvještavanje uvodi se od proljeća 2026., što je signal prema daljnjoj administrativnoj digitalizaciji. Podatkovni jaz: dostupni izvori ne pružaju precizne statistike o brzini i pokrivenosti 5G mreže po regijama niti o ukupnom ulaganju u telekomunikacije u 2025.–2026.
Pet rizika koja bi mogla promijeniti ocjenu Finske kao investicijske destinacije u narednih 3–5 godina.
Demografija, fiskalna staza, energetske cijene i geopolitika su međusobno isprepleteni — poboljšanje jednog ne rješava ostale.
Demografski rizik je najsporiji ali najozbiljniji. Finska stari brže od europskog prosjeka. Nedostatak medicinskih sestara procjenjuje se na 10.000–15.000 do 2030.[OECD] Dugotrajna nezaposlenost od 140.000 u 2026. raste — to su radnici koji se strukturno udaljavaju od tržišta rada, a ne čekaju ciklički oporavak. Vlada odgovara selektivnom migracijskom politikom i obrazovnim ekspanzijama u deficitarnim zanimanjima, ali efekti su spori.
- Brži od projiciranog rast podatkovnih centara i zelene tranzicije
- Stabilizacija kamatnih stopa i oporavak potrošnje kućanstava
- Mirovna rješenja u Ukrajini koja smanjuju regionalnu nesigurnost
- Uspješna migracijsko-integracijska politika koja ublaži demografski pritisak
- Poslovne investicije rastu umjereno, vođene obranom i podatkovnom infrastrukturom
- Nezaposlenost se polako smanjuje prema 9,0–9,5% do 2028.
- Nema eskalacije trgovinskih ili geopolitičkih rizika
- Finska izbjegava EDP sankcije blagim mjerama konsolidacije
- Eskalacija američkih carina pogađa finski izvoz
- Rastuće energetske cijene pritišću industrijsku profitabilnost
- EU Postupak prekomjernog deficita nameće prinudne mjere konsolidacije
- Daljnji rast nezaposlenosti urušava potrošnju i porezne prihode
Energetski rizici su ograničeni ali ne zanemarivi. Banka Finske je u 2026. upozorila da bi rastuće energetske cijene mogle zasjeniti ekonomske performanse.[Banka Finske] Finska uvozi plin i neke energente — premda je mreža nisko-emisijska, industrijska potrošnja energije ostaje ranjiva na globalne poremećaje. Specifičnih kvantitativan podataka o energetskoj izloženosti po sektorima nema u dostupnim Tier 1 izvorima.
Trgovinska izloženost prema SAD-u je identificirana kao jedan od dva primarna rizika za 2026.–2027. Finski izvoz kapitalnih dobara i industrijska proizvodnja ranjivi su na američke carine na europski izvoz. Alternativni scenarij Banke Finske predviđa da bi eskalacija trgovinskog rata mogla ozbiljno ugroziti projekciju rasta od 1,5% za 2027.[Banka Finske]
Finska je izvozno orijentirana ekonomija s europskim tržištem kao primarnim sidrom — i bez ruskog tranzita.
EU čini oko 60% finskog izvoza; zatvaranje ruske granice marginaliziralo je jedan pravac ali otvorilo prostor za reorjentaciju prema scandinazijskim i baltičkim koridorima.
Finska je visoko otvorena ekonomija s izvozom dobara koji stabilno raste u 2025.[Banka Finske] Ključna izvozna kategorija su kapitalna dobra, brodovi, elektronika, papir i kemikalije. EU tržišta apsorbiraju dominantni dio izvoza — Njemačka, Švedska i Nizozemska su primarni partneri. Uvoz raste brže od izvoza u 2025.–2026., što neto doprinos vanjskotrgovinske bilance čini umjerno negativnim.
Zatvaranje ruske granice nakon 2022. presjeklo je tranzitne rute i regionalni turistički promet prema graničnim područjima Finske. No, to nije imalo dramatičan utjecaj na ukupni izvoz jer je Rusija ionako bila sekundarna destinacija. Stratešku pažnju više zaslužuju američki protekcionistički signali — Banka Finske ih navodi kao jedan od primarnih rizika za 2026.–2027. Finska je dijelu svog industrijskog lanca izložena na carine koje bi pogodile europski izvoz kapitalnih dobara prema SAD-u.[Banka Finske]
FDI tokovi: Nema detaljnih 2025.–2026. podataka iz Business Finske ili Statistike Finske o ukupnom priljescu stranih izravnih investicija — ovo je podatkovni jaz. Dostupni signali pokazuju da su sektori podatkovnih centara i obrane privukli kapital, ali bez preciznih iznosa iz Tier 1 izvora.
Key things to remember
About About this report
Ovaj izvještaj pokriva ekonomske temelje, tržište rada, poslovno okruženje, ključne industrije, infrastrukturnu osnovu, regulatorni okvir i strateški rizični profil Finske u 2025.–2026.
Namijenjen je istraživačima, investitorima i poslovnim analitičarima koji procjenjuju Finsku kao lokaciju za investiciju, tržišni ulazak ili partnerstvo.
Ren je istraživao izvore uključujući Banku Finske, IMF, Europsku komisiju, OECD, Ministarstvo financija Finske i Statistički zavod Finske.
Primarne ekonomske projekcije temelje se na podacima iz 2025.–2026.; podaci o registraciji tvrtki i rangiranju lakoće poslovanja djelomično potječu iz 2020.–2024. i označeni su kao takvi.
Temelj Methods behind this report
Ren structures the evidence in this report using the methods below. They shape how the findings are organised and read.
Mapira vanjske makro sile — političke, ekonomske, društvene, tehnološke, pravne, okružujućekologijske — koje oblikuju okruženje koje poduzeće ne može kontrolirati. Osigurava da se vanjski kontekst čita sustavno umjesto selektivno.
Source: Aguilar, F. (1967) — ETPS, basis of PEST/PESTLE
Ispituje obujam, vrijednost, smjer i barijere u trgovini između tržišta koristeći gravitacijsku logiku modela. Utemeljuje analizu preko granica na tokovima i trvenjima umjesto na dojmovima.
Source: Established international-economics practice (gravity model; Tinbergen, J., 1962)
Gradi nekoliko vjerojatnih budućnosti i testira plan ili poziciju prema svakoj umjesto oslanjanja na jednu prognozu. Daje smjer koji se održava na više od jednog načina na koji stvari mogu krenuti.
Source: Wack, P. (1985), Harvard Business Review; Royal Dutch/Shell
Renatus primjenjuje temeljna načela etabliranih metoda i navodi njihovo podrijetlo gdje je to relevantno. Imenovani okviri, metode i instrumenti vlasništvo su svojih odgovarajućih vlasnika. Pozivanje na njih ne podrazumijeva podršku ni poslovnu povezanost.
Sources Izvori i metodologija
Istraživanje provedeno . Sve statistike sadrže inline oznake citata. All statistics carry inline citation markers.
Ovaj izvještaj je proizveden samo u informativne svrhe. Ne predstavlja financijski, pravni ili investicijski savjet. Svi podaci su preuzeti iz javno dostupnih informacija na datum istraživanja. Renatus Ventures ne daje jamstva o potpunosti ili točnosti podataka treće strane.
Realni rast BDP-a u 2025. — Banka Finske (lipanj 2025.): 0,2% godišnji rast vs Ministarstvo financija Finske (ljeto 2025.): projekcija 1,0% za 2025.. Korišten podatak Banke Finske (0,2%) kao revidirani ostvareni rezultat; Ministarstvo je projektiralo 1,0% ranije u godini. Oba izvora citirana s napomenom.
Deficit opće države (2025.) — Banka Finske: 3,7% BDP-a vs Europska komisija / IMF: 4,5% BDP-a. Prikazan raspon 3,7–4,5% BDP-a jer razlika odražava različitu metodologiju i vremenski okvir procjene, a ne konflikt. Oba Tier 1 izvora.
Specifični podaci o akutnim nedostacima talenta po industrijama za 2026. nisu dostupni iz Ministarstva za ekonomske poslove i zapošljavanje ili od named regrutera — sekcija tržišta rada ocjenjena MEDIUM-HIGH.
Detaljni FDI tokovi prema sektorima za 2025.–2026. nisu dostupni iz Business Finske ili Statistike Finske u Tier 1 formatu — jedino su segmentarni signali dostupni.
Gaming industrija (Supercell, Rovio i ostali) nije obuhvaćena u dostupnim makroekonomskim izvještajima za 2025.–2026. — doprinost sektoru BDP-u nije moguće precizno procijeniti.
5G pokrivenost i telekomunikacijska infrastruktura po regijama nisu kvantificirani u dostupnim Tier 1 ili Tier 2 izvorima za 2025.–2026.
Energetska izloženost po industrijskim sektorima nije detaljna u dostupnim Tier 1 izvorima — energetski rizik je identificiran kvalitativno, ne kvantitativno.
Svjetska banka nije objavila ažurirani Doing Business ili B-READY rang za Finsku za 2025.–2026. — koristi se zadnji dostupni rang iz 2020. (20. mjesto globalno).
