Vijetnam: Investicijska Klima I Poslovni Uvjeti 2026.
Vijetnam je 2025. ostvario BDP rast od 8,02% — najviše u godišnjem iskazu od 2011. — dok su izravna strana ulaganja dostigla 27,62 milijarde USD, najveći iznos u proteklih pet godina.[GSO]
Zemlja od 52 milijuna radnika drži strukturnu troškovnu prednost od 50% pred Kinom u prerađivačkom sektoru, a 17 sporazuma o slobodnoj trgovini pokriva 60% globalnog BDP-a. Nijedna druga zemlja Jugoistočne Azije u ovom trenutku ne nudi ovu kombinaciju rasta, radne snage i pristupa tržištu.
No slika nije jednostavna. Rast je i dalje snažno orijentiran na izvozno-prerađivački sektor kojim dominiraju Samsung, LG, Foxconn i Luxshare — što znači da globalni poremećaji u lancima opskrbe direktno udaraju na domaći rast. Politička stabilnost počiva na jednoj partiji i sve više na jednom čovjeku — generalnom sekretaru To Lamu — bez neovisnih institucionalnih protu-mehanizama. Formalna kvalifikacijska stopa radne snage ostaje na tek 29,2%, a logistička infrastruktura zaostaje za digitalnom ambicijom. Vijetnam je privlačan — ali ulazni rizici nisu zanemarivi.
Vijetnam raste brže od svih prognoza — ali taj rast ovisi o samo jednom motoru.
8,02% BDP rasta u 2025. nadmašilo je sve institucijske procjene — no 44% tog rasta dolazi iz jednog sektora.
Vijetnam je 2025. zabilježio godišnji BDP rast od 8,02%, s ubrzanjem u svakom kvartalu — od 7,05% u Q1 do 8,46% u Q4.[GSO] Nominalni BDP dostigao je 514 milijardi USD, porast s 476 milijardi u 2024. Taj rezultat je premašio prognozu ADB-a od 7,4% i Svjetske banke od 6,6%, što ga čini najbržim rastom u Jugoistočnoj Aziji prema tim institucijama.
Industrija i građevinarstvo rasli su 8,95% i generirali 44% ukupnog BDP-a, uz prerađivački podsegment koji je rastao 9,97%.[GSO] Usluge su pridonijele 51% BDP-a uz rast od 8,62%, dok je poljoprivreda rasla svega 3,83% uz doprinos od 5%. Ova distribucija otkriva strukturnu asimetriju: ako globalna potražnja za elektroničkim proizvodima ili tekstilom padne, Vijetnam nema dovoljno diversificiran domaći sektor koji bi apsorbirao udar. Techcombank projicira rast od 7,8% za 2026., dok ADB u revidiranoj procjeni iz rujna 2025. sada predviđa 6%.[ADB]
Elektronika drži više od polovice svih FDI-ja — a Samsung, LG i Foxconn potvrđuju da Vijetnam nije zamjenski, nego strateški izbor.
56,5% registriranih FDI-ja u 2025. išlo je u preradu i industriju — Samsung, LG, Foxconn i Luxshare vode taj val.
Ukupni registrirani FDI dostigao je 33,7 milijardi USD u 2025., od čega je 9,8 milijardi USD ili 56,5% usmjereno u preradu i industriju.[GSO] Nekretnine i industrijski parkovi privukli su 3,67 milijardi USD (21,2%). Preostalih 22,3% raspoređeno je na logistiku, maloprodaju i digitalne usluge.
Samsung, LG, Foxconn, Pegatron i Luxshare proširili su kapacitete u sjevernim klasterima — Bac Ninhu, Hai Phongu i Thai Nguyenu.[GSO] Ove ekspanzije nisu samo troškovne — vijetnamska vlada promovira tranziciju prema naprednijim tehnološkim operacijama kroz Nacionalnu strategiju za poluvodiče do 2030. Singapore je ostao najveći investitor s 4,84 milijarde USD (+27,9%), a Kina je slijedila s 3,64 milijarde USD. Geografska diversifikacija investitora potvrđuje da Vijetnam nije samo 'China+1' destinacija za jednu grupu kompanija.
52 milijuna radnika, od kojih 60% ima 18 do 40 godina — ali samo 29% drži formalne kvalifikacije.
Vijetnamska radna snaga je mlada i jeftina — no jaz između formalnih diploma i stvarnih vještina ostaje dokumentirani problem.
Vijetnam ima radnu snagu od više od 52 milijuna radnika, od kojih više od 60% spada u dobnu skupinu 18–40 godina.[Vietnam Briefing] Prosječna mjesečna plaća u ranoj 2025. iznosila je oko 321 USD. Minimalne plaće porasle su u prosjeku za 7,2% s 1. siječnja 2026. temeljem Uredbe br. 293/2025/ND-CP: u Hanoiju, Hai Phongu i Ho Chi Minh Cityju minimalna plaća iznosi oko 196 USD mjesečno, dok niže razvijene regije bilježe minimume oko 153 USD.[B-Company]
Produktivnost rada porasla je 6,83% u stalnim cijenama u 2025., s prosječnom produktivnošću po radniku od 9.809 USD.[GSO] Vijetnam nudi troškovnu prednost od oko 50% pred Kinom, gdje prosječne plaće u preradi iznose 500–800 USD mjesečno.[Vinasources] No 63,1% zaposlenih radi u neformalnom sektoru, a samo 29,2% drži formalne kvalifikacije — što za tvrtke koje trebaju tehničke ili inženjerske profile znači dulje vrijeme pronalaska i viši trošak obuke. Direktnih usporedbi s plaćama u Indoneziji i Tajlandu nema u dostupnim Tier 1 izvorima — ta usporedba zahtijeva dodatne ILO ili ADB podatke.
Maloprodajno tržište od 309,7 milijardi USD i e-commerce koji raste 22% godišnje — no dominiraju multinacionalni igrači.
Domaće tržište raste, ali najbrži rast drže Shopee, Lazada i strani prerađivači — ne domaći brendovi.
Ukupno maloprodajno tržište Vijetnama dostiglo je 309,7 milijardi USD u 2025., s projekcijom udvostručavanja do 2030.[The Investor] E-commerce je rastao 22,3% godišnje i dostigao 1,29 milijardi USD prosječne mjesečne potrošnje. Platforme Shopee, Lazada i Tiki dominiraju digitalnom maloprodajom, dok video commerce raste 60% godišnje.
U prerađivačkom sektoru Samsung i LG drže najveće proizvodno prisustvo u sjevernim klasterima, s Foxconnom i Luxshareom koji proširuju kapacitete za Apple uređaje.[GSO] Intel je prisutan u Ho Chi Minh Cityju s naprednim pogonima za testiranje čipova. Tržište podatkovnih centara vrijedi 1,1–1,3 milijardi USD u 2025. uz projicirani rast na 3,5–4 milijarde USD do 2030. (godišnji rast 22–25%).[The Investor] Logistika i industrijske nekretnine bilježe snažnu potražnju za gotovim tvornicama i skladištima (RBF/RBW), posebno u južnom klasteru HCMC–Binh Duong–Dong Nai.
Digitalna ekonomija vrijedi 72 milijarde USD — druga najbrže rastuća u Jugoistočnoj Aziji.
14% BDP-a već je digitalno; cilj je 30% do 2030. — ali logistička infrastruktura kasni za digitalnom ambicijom.
Vijetnamska digitalna ekonomija dostigla je vrijednost dodanu od 72,1 milijarde USD u 2025., što čini 14,02% BDP-a, porast s 12,87% u 2021.[Vietnam Digital Economy] E-commerce je motor — projiciran iznad 25 milijardi USD — a video commerce raste 60% godišnje. Alternativne procjene smještaju ukupnu digitalnu ekonomiju na 39 milijardi USD, što odražava razliku u metodologiji između izvora, a ne rast.
| Period | Udio digitalne ekonomije u BDP-u (%) |
|---|---|
| 2021. | 12.87 % |
| 2022. | 13.2 % |
| 2023. | 13.6 % |
| 2024. | 13.8 % |
| 2025. | 14.02 % |
| 2030. (cilj) | 30.0 % |
Oko 80.000 digitalnih tehnoloških tvrtki djeluje u Vijetnamu, u usporedbi s 58.000 u 2020.[Vietnam Digital Economy] Zakon o digitalnoj tehnološkoj infrastrukturi (DTI) stupio je na snagu u siječnju 2026. Vlada cilja 80% digitalnih javnih usluga i opće digitalne ID-eve za sve odrasle do kraja 2026. Na strani infrastrukture, proširenje 5G mreže, optičkih vlakana i nacionalnih podatkovnih centara je u tijeku, ali konkretnih kapacitetnih podataka o lukama i cestama u raspoloživim Tier 1 izvorima nema — što ograničava preciznost ove procjene.
Nova reforma ulaska na tržište skraćuje proceduru — ali porez i usklađenost ostaju složeni.
Model ERC-First iz 2026. ubrzava ulazak za strane investitore; stopa poreza na dobit ostaje 20%.
Zakon o ulaganjima iz 2026. uvodi model ERC-First: strani investitori sada mogu dobiti Potvrdu o registraciji poduzeća (ERC) prije nego što apliciraju za Potvrdu o registraciji ulaganja (IRC) — suprotno od dosadašnje prakse.[KPMG] Ovo omogućuje tvrtkama u odabranim sektorima da odmah po dobivanju ERC-a počnu s pripremnim aktivnostima i evidentiraju troškove u računovodstvenim knjigama. Standardni tijek uključuje tri tjedna za IRC, tjedan za ERC i tjedan za post-licencirne procedure. Temeljni kapital mora biti uplaćen u roku od 90 dana od dobivanja ERC-a.
Stopa poreza na dobit (CIT) iznosi 20% na prihode strane tvrtke.[PwC] Strani ugovaratelji bez licenciranog prisustva u Vijetnamu podliježu Porezu na strane ugovaratelje (FCT). Tvrtke koje se bave e-commerceom ili digitalnim platformama bez stalne poslovne jedinice moraju se registrirati i podnositi tromjesečne porezne prijave online. Od travnja 2026. izmijenjeni Zakon o transferu tehnologije donosi porezne poticaje, povlašteni pristup zemljištu i kreditnu potporu za FDI projekte koji uključuju transfer tehnologije.[KPMG] Uklonjena su 38 uvjetnih poslovnih linija, što olakšava ulazak za visokotehnološke, zelene energetske i profesionalne uslužne firme.
Politička stabilnost postoji — ali počiva na jednoj stranci, sve više na jednom čovjeku.
Fitch potvrđuje stabilnost kao prednost za reforme, ali upozorava na koncentraciju moći i brzi kreditni rast.
Vijetnam funkcionira kao jednoparthijska država pod vodstvom Komunističke partije, s generalnim sekretarom To Lamom koji od 2025. konsolidira izvršnu moć na razini bez presedana u novijoj vijetnamskoj povijesti.[Fitch] Izbori za 16. Narodnu skupštinu (2026.–2031.) i ključne stranačke pozicije odražavaju kontinuitet, ali i odmak od kolektivnog vodstva. Fitch Ratings u siječnju 2026. ocjenjuje ovu stabilnost kao čimbenik koji podupire provođenje reformi, ali istovremeno upozorava da brzi kreditni rast predstavlja fiskalni rizik, a javni dug projicira na 33,5% BDP-a u 2026. — ispod medijana za BB-kategoriju.
Za strane tvrtke, politička stabilnost znači predvidivost politike i konzistentnost ulagačkih poticaja — što je potvrđeno rekordnim FDI prilivima. No rizici su stvarni: antikorupcijska kampanja povećava usklađenost, ali i neizvjesnost pri interakciji s lokalnim vlastima; koncentracija moći oko jedne osobe stvara rizik sukcesije bez jasnog institucionalnog okvira; a geopolitičke napetosti između SAD-a i Kine postavljaju Vijetnam u osjetljivu poziciju u kojoj mora balansirati između dvaju najvećih partnera. Kvantitativni indeksi upravljanja — World Bank Governance Indicators, Transparency International CPI i EIU — za 2026. nisu bili dostupni u Tier 1 izvorima u trenutku izrade ovog izvještaja.
17 sporazuma o slobodnoj trgovini daje Vijetnamu pristup 60% globalnog BDP-a — i to je strukturna prednost koju regionalni konkurenti ne mogu brzo oponašati.
EVFTA, CPTPP i RCEP su osnova — ali stvarna vrijednost leži u kombinaciji s najnižim carinskim stopama za izvoz elektronike i tekstila.
Vijetnam je potpisao 17 sporazuma o slobodnoj trgovini koji pokrivaju 60% globalnog BDP-a.[The Investor] EVFTA (s EU), CPTPP (11 zemalja Pacifičkog prostora) i RCEP (15 azijsko-pacifičkih ekonomija) nude tarifu nula ili blizu nule za ključne izvozne kategorije — elektroniku, tekstil, obuću i prerađenu hranu. To znači da tvrtke koje proizvode u Vijetnamu imaju povlašteni pristup tržištima koja nijedna kineska tvornica ne može automatski zadovoljiti.
Eliminira 99% carina između EU i Vijetnama u roku od 10 godina; otvara europsko tržište za tekstil, obuću i elektroniku uz povlaštene uvjete koje Kina ne uživa.
Pokriva 11 zemalja uključujući Japan, Kanadu i Australiju; ukida carine za elektroniku i industrijske proizvode te olakšava uvjete za ulaganja u usluge.
Najveći trgovinski blok na svijetu (30% globalnog BDP-a); olakšava regionalnu integraciju dobavnih lanaca u okviru ASEAN-a i Kine.
Elektronički izvoz činio je više od 30% ukupnog vijetnamskog izvoza u 2024. — oko 72,6 milijardi USD — i projicira se da će rasti 20% godišnje u 2026.[GSO] Long Thanh Airport (u izgradnji) i ekspanzija kapaciteta luke Hai Phong trebali bi ojačati logistički temelj za taj izvozni rast. Međutim, konkretni podaci o kapacitetu luka (TEU) i cestovnoj infrastrukturi nisu dostupni u Tier 1 izvorima — logistička infrastruktura ostaje dokumentirano usko grlo na koje upućuju i sami strani investitori.
Vijetnam ima četiri strukturna rizika koja bi mogla preokrenuti trenutačnu pozitivnu sliku.
Ovisnost o izvozu, vještinska praznina, infrastrukturno usko grlo i geopolitička izloženost su četiri slabosti koje treba pratiti.
Nijedan od ovih rizika ne negira vijetnamsku investicijsku priču — ali svaki ima kapacitet da je ozbiljno zakomplicira u roku od tri do pet godina. Ključni signal za praćenje je kretanje globalnih tarifa na elektroniku: budući da Samsung i LG generiraju znatan udio vijetnamskog izvoza, američka ili europska tarifna politika prema vijetnamskim elektroničkim proizvodima direktno bi udarila na rast BDP-a.
Jednako važan signal je tempo izgradnje Long Thanh Airporta i ekspanzije luke Hai Phong — ako logistička infrastruktura ne stigne za izvoznim rastom, troškovne prednosti počinju erodirati. Antikorupcijska kampanja dio je pozitivne priče o reformi, ali u kratkom roku povećava neizvjesnost za tvrtke koje su navikle na neformalne kanale — posebno na lokalnoj razini.
Baza slučaj: rast od 6–8% ostaje realan — ali 10% vladina meta zahtijeva simultano rješavanje triju strukturnih izazova.
Najvjerojatniji scenarij je nastavak snažnog, ali neravnomjernog rasta — s digitalnom ekonomijom i FDI-jem kao motorima, a infrastrukturom kao kočnicom.
Vladina meta rasta od 10% za period 2026.–2030. tehnički je ostvariva samo ako se simultano dogode tri stvari: ubrzanje razvoja infrastrukture (posebno logistike i energije), brzo povećanje formalne kvalifikacijske stope radne snage, i nastavak globalnog FDI preusmjeravanja prema Vijetnamu u kontekstu 'China+1' strategija.[Fitch] ADB revidira svoju prognozu prema dolje na 6% za 2026., što sugerira da su međunarodne institucije skeptičnije od vlastite vlade.
- Long Thanh Airport otvara se prema planu 2026.–2027.
- Američka tarifna politika pogoduje vijetnamskim izvoznicima pred kineskim
- Nacionalna strategija za poluvodiče privuče novu generaciju visokovrijednih investitora
- Antikorupcijske reforme smanje informalne troškove poslovanja
- FDI u preradi ostaje na razini iznad 25 milijardi USD godišnje
- Elektronički izvoz raste 15–20% godišnje uz stalno prisustvo Samsunga i LG-a
- Digitalna ekonomija dostiže 20% BDP-a do 2028.
- Minimalne plaće rastu 7–9% godišnje bez značajnog odliva investitora
- SAD uvede visoke tarife na vijetnamsku elektroniku kao mjeru pritiska na Kinu
- Globalna recesija smanjuje potražnju za izvoznim kategorijama koje dominiraju vijetnamskim BDP-om
- Unutrašnja politička tranzicija narušava kontinuitet investicijske politike
- Energetski deficit usporava industrijsku proizvodnju u ključnim klasterima
Digitalna ekonomija i dalje ima potencijal da postane stvarni drugi motor rasta — ali samo ako logistička infrastruktura sustigne digitalne ambicije. Tržište podatkovnih centara, fintech i e-commerce rastu po stopama od 22–25% godišnje, ali bez pouzdanog fizičkog logističkog sloja, taj rast ostaje ograničen na urbane sredine. Šire gledano, Vijetnam ulazi u period 2026.–2030. s najjačim makroekonomskim fundamentima od neovisnosti — pitanje je hoće li institucije i infrastruktura moći pratiti taj tempo.
Key things to remember
About About this report
Ovaj izvještaj analizira Vijetnam kao poslovnu i investicijsku destinaciju — ekonomske temelje, radnu snagu, regulatorno okruženje, digitalnu ekonomiju, infrastrukturu i ključne rizike.
Namijenjen je istraživačima, investitorima i poslovnim donositeljima odluka koji trebaju cjelovitu, izvorima potkrijepljenu sliku vijetnamskog tržišta.
Ren je proveo strukturiranu analizu istraživačkih podataka iz GSO-a (Vijetnamski zavod za statistiku), KPMG-a, Fitch Ratingsa, PwC-a i niza Tier 2 izvora o tržištu rada, digitalnoj ekonomiji i regulatornom okviru.
Primarni podaci pokrivaju 2025.–2026.; stariji podaci eksplicitno su označeni — tamo gdje su dostupni samo za 2024. ili ranije, navedeno je uz svaki podatak.
Temelj Methods behind this report
Ren structures the evidence in this report using the methods below. They shape how the findings are organised and read.
Mapira vanjske makro sile — političke, ekonomske, društvene, tehnološke, pravne, okružujućekologijske — koje oblikuju okruženje koje poduzeće ne može kontrolirati. Osigurava da se vanjski kontekst čita sustavno umjesto selektivno.
Source: Aguilar, F. (1967) — ETPS, basis of PEST/PESTLE
Ispituje obujam, vrijednost, smjer i barijere u trgovini između tržišta koristeći gravitacijsku logiku modela. Utemeljuje analizu preko granica na tokovima i trvenjima umjesto na dojmovima.
Source: Established international-economics practice (gravity model; Tinbergen, J., 1962)
Gradi nekoliko vjerojatnih budućnosti i testira plan ili poziciju prema svakoj umjesto oslanjanja na jednu prognozu. Daje smjer koji se održava na više od jednog načina na koji stvari mogu krenuti.
Source: Wack, P. (1985), Harvard Business Review; Royal Dutch/Shell
Renatus primjenjuje temeljna načela etabliranih metoda i navodi njihovo podrijetlo gdje je to relevantno. Imenovani okviri, metode i instrumenti vlasništvo su svojih odgovarajućih vlasnika. Pozivanje na njih ne podrazumijeva podršku ni poslovnu povezanost.
Sources Izvori i metodologija
Istraživanje provedeno . Sve statistike sadrže inline oznake citata. All statistics carry inline citation markers.
Ovaj izvještaj je proizveden samo u informativne svrhe. Ne predstavlja financijski, pravni ili investicijski savjet. Svi podaci su preuzeti iz javno dostupnih informacija na datum istraživanja. Renatus Ventures ne daje jamstva o potpunosti ili točnosti podataka treće strane.
Veličina digitalne ekonomije Vijetnama u 2025. — Ministarstvo informacija i komunikacija (Vijetnam): 72,1 milijardi USD (14,02% BDP-a) vs Tier 2 procjene (Google-Temasek-Bain e-Conomy SEA): ~39 milijardi USD. Ovaj izvještaj navodi obje procjene i objašnjava razliku metodologijom — vladina procjena uključuje širu definiciju digitalne ekonomije (value added iz svih digitaliziranih sektora), dok SEA e-Conomy koristi uži GMV pristup. Razlika nije greška — to su dva različita mjerenja.
Prognoza BDP rasta Vijetnama za 2026. — Techcombank (pozivajući se na GSO): 7,8% vs ADB (revidirana prognoza, rujan 2025.): 6%. Ovaj izvještaj koristi obje prognoze i napominje da ADB revidira prema dolje, što sugerira konzervativniji institucionalni konsenzus od vijetnamske vlade i domaćih institucija.
Usporedba vijetnamskih plaća s plaćama u Indoneziji i Tajlandu nije dostupna u Tier 1 ili Tier 2 izvorima u okviru ove analize — ILO ili ADB podaci o regionalnim plaćama bili bi potrebni za potpunu regionalnu komparativnu sliku. Pouzdanost dijela o radnoj snazi ograničena je na HIGH samo za apsolutne vijetnamske brojke, ne za regionalnu komparaciju.
World Bank Governance Indicators, Transparency International CPI i EIU Country Risk Rating za 2026. nisu bili dostupni u Tier 1 izvorima — ovi indikatori tipično kasne 12–18 mjeseci. Odjeljak o politici ocijenjen je MEDIUM umjesto MEDIUM-HIGH zbog ove praznine.
Konkretni kapacitetni podaci o logističkoj infrastrukturi — TEU po lukama, propusnost cesta, energetski kapacitet — nisu dostupni u analiziranim izvorima. Logistička analiza temelji se na indirektnim navodima stranih investitora i vladinim planovima, ne na izmjerenim kapacitetima.
Podaci o povratku dobiti (repatriation of profits) i stopama poreza po odbitku na dividende nisu detaljno obrađeni u dostupnim izvorima — investitori bi trebali provjeriti ove detalje direktno s Ministarstvom planiranja i ulaganja ili ovlaštenim poreznim savjetnikom.
