Grčka: Procjena Poslovnog I
Investicijskog Ambijenta 2026.

Turizam je nedvosmisleno najveći pojedinačni sektor grčkog gospodarstva. Izravni doprinos BDP-u iznosi 12,7% (30,2 milijarde eura u 2024.), s ukupno 900.000 radnih mjesta uključujući neizravne učinke.[Bank of Greece] Prihodi su porasli 8,9% godišnje u prvih deset mjeseci 2025., a sektor smještaja i ugostiteljstva zabilježio je rast od 63,8% godišnje u rujnu 2025.[Bank of Greece] Od 2022. do 2027. planira se više od 12 milijardi eura hotelskih investicija uz 60+ projekata u razvoju, iako konkretna imena investitora nisu javno objavljena iz dostupnih izvora.

Brodovlasništvo je tihi gigant. Sektor zapošljava 160.000 radnika — 10% privatnog sektora — s prosječnim plaćama tri puta višim od nacionalnog prosjeka, a ukupni novčani priljevi premašili su 150 milijardi eura u posljednjem desetljeću.[Bank of Greece] Grčki vlasnici kontroliraju najveću flotu na svijetu prema nosivosti; rasuti tereti čine 45,5% flote, tankeri 23,9%. Kapital generiran brodovlasništvom ostaje jedan od ključnih izvora domaćih investicija u nekretnine i energetiku.

Energetski sektor ubrzava: opskrba električnom energijom porasla je 18,2% godišnje u listopadu 2025., a rafinirani naftni derivati čine 27,7% ukupnog grčkog izvoza u 2024.[ELSTAT] Prerađivačka industrija bilježi rast od 4,2% godišnje u listopadu 2025., predvođena metalima, kemikalijama i prerađenim metalnim proizvodima. Podataka o tehnološkom sektoru nema u dostupnim izvorima — to je praznina u slici, ne odsustvo sektora.

Nezaposlenost u Grčkoj pala je na 7,5% u prosincu 2025. — najnižu razinu od 2008. — s projekcijom od 9,9% za prosječnu godinu 2025. prema Ministarstvu financija.[DBP 2026.] Zaposlenost raste 1,6% godišnje prema podacima ELSTAT-a za prvih sedam mjeseci 2025., a Banka Grčke bilježi ubrzanje na 4,0% godišnje u studenom 2025.[Bank of Greece] Paradoksalno, zemlja koja je godinama imala stopu nezaposlenosti iznad 25% sada prijavljuje nestašice radne snage u turizmu, poljoprivredi, građevinarstvu i maloprodaji.

Troškovi rada snažno rastu. Satni troškovi rada porasli su 8,1% godišnje u trećem kvartalu 2025. i 7,9% u četvrtom kvartalu, nasuprot prosjeku eurozone od 3,3% u istom razdoblju.[Eurostat] Minimalna plaća dostigla je oko 880 eura bruto/mjesec u kasnom 2025. i raste prema 920 eura u travnju 2026., s ciljem dosezanja 950 eura do travnja 2027.[DBP 2026.] Kumulativni rast minimalne plaće od 2019. iznosi 35,4%. Prosječna plaća stoji na 1.342 eura mjesečno u 2025.[DBP 2026.]

Podaci o outputu sveučilišnih diplomiranih studenata i raspoloživosti stručne radne snage nisu dostupni u korištenim izvorima — to je praznina u evidenciji, ne u stvarnosti. Ono što je jasno: stopa slobodnih radnih mjesta iznosi 1,8% (rujan 2025.), a strukturna neravnoteža između ponude i potražnje za kvalificiranom radnom snagom već ograničava kapacitete u turizmu i građevinarstvu. Investitori koji računaju na nisku cijenu rada u Grčkoj trebaju revidirati pretpostavke — prednost se sužava brže nego što je većina modela FDI-ja predviđa.

Grčka je digitalizirala osnivanje poduzeća putem platforme e-OSS i registra GEMI. Privatna kapitalna tvrtka (IKE) — najpopularniji oblik za strance i startupove — može se registrirati online za 30–200 eura i 3–10 radnih dana, uz minimalni kapital od samo 1 euro.[e-OSS/GEMI] To je strukturna promjena: još 2018. isti postupak zahtijevao je fizičku nazočnost javnog bilježnika i tjednima čekanja. Reforma odražava širi pritisak EU-a i financiranje iz Instrumenta za oporavak i otpornost (RRF) — od kojeg je Grčka do sredine 2026. trebala privući 35,95 milijardi eura.[OECD]

Porez na dobit iznosi 22% za većinu poduzeća — blizu europskog medijana, ali viši od Irske (12,5%) ili Bugarske (10%), s kojima se Grčka natječe za neke kategorije FDI-ja. Godišnji troškovi usklađenosti za malo poduzeće iznose 5.000–10.000 eura, uključujući računovodstvo (200–500 eura/mj.) i socijalne doprinose (~25% bruto plaće).[Soneverse] Ovo nije zanemarivo za mikro-poduzetnika, ali nije ni daleko izvan europskog prosjeka.

Aktualne ocjene World Bank Ease of Doing Business ili Fraser Institute za 2026. nisu dostupne — Svjetska banka je obustavila metodologiju Doing Business 2021., a nasljedna metodologija B-READY još nije objavila usporedive ocjene za Grčku. Na temelju dostupnih pokazatelja — digitalizacija registracije, porezna stopa, troškovi usklađenosti — Grčka se pozicionira kao solidna, ali ne i liderska destinacija unutar EU-a za pokretanje poduzeća.

Bruto investicije u fiksni kapital rasle su 12,8% godišnje u trećem kvartalu 2025., vođene pretežno građevinskim aktivnostima.[ELSTAT] Investicijama kao udio u BDP-u dostignut je 16% u 2024. — što je povratak razinama koje Grčka nije vidjela od prije financijske krize 2010. EU sredstva iz RRF-a, koja Grčka koristi za projekte digitalizacije, zelene tranzicije i infrastrukture, djelomično objašnjavaju ovo ubrzanje.[OECD]

Podaci o ukupnim FDI priljevi za 2024.–2025. nisu dostupni ni u jednom od prioritetnih Tier 1 izvora korištenih za ovaj izvještaj — to je stvarna praznina. Banka Grčke i ELSTAT ne objavljuju ažurirane FDI podatke u dostupnim dokumentima. Hotelski sektor je iznimka: od 2022. planirano je više od 12 milijardi eura u smještajne projekte, s 60+ hotela u razvoju do 2027., ali bez imenovanog investitora u dostupnim izvorima. Na temelju Nacrta proračunskog plana 2026., uloga privatnih investicija ostaje ključna za ciljeve rasta, uz potporu EU fondova kao katalitičkim elementom.[DBP 2026.]

Pozicija Grčke kao investicijske destinacije unutar EU-a definirana je tjesnjacem: skuplja od Bugarske, Rumunjske i albanskog tržišta, ali jeftinija od Italije, Španjolske i zapadne Europe. Minimalna plaća od ~920 eura u travnju 2026. nadmašuje bugarski ekvivalent (oko 480 eura) gotovo duplo, ali ostaje ispod španjolske (1.184 eura) i daleko ispod njemčke (2.222 eura).[DBP 2026.] Ova razlika se sužava brže nego u susjednim tržištima jer grčke plaće rastu 8% godišnje — dok bugarske, rumunjske i albanske rastu s niže baze ali sporije.

Strukturna prednost Grčke nije u cijeni — to je EU pravni okvir, pristup europskim fondovima, mediteransko logističko čvorište (Pirej je treća najveća luka u Europi prema prometu kontejnera) i zrelo turističko tržište s globalnom prepoznatljivošću. Za tvrtke koje trebaju EU pristup, no žele izbjeći zapadnoeuropske troškove, Grčka ostaje racionalan izbor — osobito u sektorima poput brodske logistike, energetike, obnovljivih izvora i nekretnina visoke vrijednosti. Za tvrtke koje optimiziraju isključivo prema troškovima rada, prednost se topi.

Sektorska koncentracija je primarni rizik: 12,7% BDP-a direktno ovisi o turističkim dolascima, koji su osjetljivi na klimatske ekstreme (rekordne vrućine na Mediteranu u 2023. i 2024.), geopolitičku nestabilnost u regiji i promjene u europskim putovanjima. Dva slaba turistička ljeta uzastopno mogla bi eliminirati višak kojim Grčka financira ostale reforme.

Rast troškova rada od 8% godišnje — više nego dvostruko u odnosu na prosjek eurozone — mijenja kalkul za investitore u radno-intenzivnim sektorima. Ako produktivnost ne prati taj rast (a javno dostupni podaci o produktivnosti ne sugeriraju da prati), Grčka gubi ono što je privuklo dio FDI-ja u posljednjem desetljeću. Visoka nezaposlenost (9,9% prosječno u 2025.) koegzistira s nestašicom stručne radne snage — to je signal strukturne neusklađenosti obrazovnog sustava s potrebama tržišta, što se ne rješava samo rastom minimalnih plaća.

Bazni scenarij podupire nekoliko empirijskih signala: investicije rastu, nezaposlenost pada, EU fondovi dolaze, a turizam pokazuje strukturnu, a ne cikličku jakost. Međutim, Grčka još uvijek ne diversificira gospodarski dovoljno brzo da smanji izloženost vanjskim šokovima. Rast od 2,0–2,5% godišnje u uvjetima relativne stabilnosti je realan, a ne ambiciozan.

Optimistički scenarij zahtijeva ono što Grčka dosad nije pokazala u dovoljnoj mjeri: da EU sredstva generiraju trajno poboljšanje produktivnosti (ne samo građevinsku aktivnost), da se tehnološki sektor razvija kao novi stup izvoza prihoda, i da se demografski odljev (brain drain) ublaži ili preokrene. Pesimistički scenarij ovisi o kombinaciji vanjskog šoka (turistička recesija, energetska kriza) i unutarnjeg zastoja reformi — što bi Grčku moglo vratiti na staze previsoke zaduženosti i niskog rasta.