Francuska: Procjena Poslovnog I
Investicijskog Okruženja 2026.
Francuska ostaje najveće odredište stranog izravnog ulaganja u Europi šestu godinu zaredom, privukavši 1.025 projekata u 2024. godini koji su stvorili 29.000 radnih mjesta[EY], a njezin BDP je u 2025.
porastao 0,9% — iznad početnih prognoza INSEE-a[INSEE]. Inflacija se smirila na oko 1% od veljače 2025. , čime nestaje jedan od ključnih pritisaka na kupovnu moć iz prethodnih godina[INSEE]. Infrastruktura optičkih vlakana (FTTH) pokriva 93% nekretnina[ARCEP], a najava privatnih ulaganja u AI od 109 milijardi eura s Pariškog samita u veljači 2025. pozicionira Francusku kao europski centar za tehnologiju sljedeće generacije.
Iza tih podataka leži strukturna napetost koja nije riješena: javni dug dostigao je 116% BDP-a u 2025. i nastavlja rasti prema projiciranih 120% do 2027., dok deficit ostaje blizu 5% BDP-a i privlači nadzor EU-ovog postupka prekomjernog deficita[ING]. Parlamentarna fragmentacija od izbora u srpnju 2024. srušila je dvije vlade za manje od godinu dana, blokirala strukturne reforme i ostavila neizvjesnost oko proračuna za 2026. Na tim temeljima Francuska ulazi u 2026. s dubokim institucionalnim napetostima koje njezini makroekonomski pokazatelji još uvijek ne odražavaju u potpunosti.
INSEE potvrđuje rast BDP-a od 0,9% za cijelu 2025. godinu, uz ubrzanje na +0,2% u Q4 nakon +0,5% u Q3[INSEE]. Na prvi pogled, to izgleda solidno za veliku europsku ekonomiju u godini geopolitičke nesigurnosti. No struktura tog rasta govori drugačije: neto izvoz sam je doprinio +0,7 postotnih bodova u Q4, dok su promjene zaliha oduzele 0,8 postotnih bodova[INSEE]. Oslanjanje na izvozni impuls koji dolazi pretežno iz zrakoplovne industrije i digitalnih usluga čini ukupni rast ranjivim na svaki vanjski poremećaj.
Inflacija se smirila na oko 1% od veljače 2025., što INSEE projicira da će narasti na 1,5% do lipnja 2026., dok se nominalni rast plaća usporava na 1,6%[INSEE]. Za poduzeća, to znači kratko olakšanje na troškovnoj strani — ali ne i trajno rješenje. ING projicira rast BDP-a od 0,8% u 2026., ispod prosjeka eurozone, s procjenom da politička nestabilnost oduzima 0,2 postotna boda[ING]. Prognoza INSEE-a od 1,0–1,1% za 2026. nešto je optimističnija, no oba izvora signal su istog rizika: bez strukturnih reformi i fiskalnog puta, Francuska ostaje u sporom rastu.
Dug od 116% BDP-a i deficit od 5% BDP-a nisu kratkoročni problem — to je strukturni teret koji ograničava svaku vladu koja dođe na vlast.
Prinosi francuskih obveznica sada su 86 baznih bodova iznad njemačkih — razina viđena zadnji put za krize eurozone 2012. godine.
Javni dug Francuske dostigao je 116% BDP-a u 2025., porastom s 98% u 2019. — rast od 18 postotnih bodova za šest godina[ING]. ING projicira nastavak rasta prema 120% do 2027. uz deficite koji ostaju blizu 5% BDP-a, što je dvostruko više od EU-ove gornje granice od 2%[ING]. Europska komisija je pokrenula proceduru prekomjernog deficita, a ING upozorava na mogućnost strožeg nadzora koji će ograničiti fiskalnu fleksibilnost narednih vlada.
Praktična posljedica za poduzeća: nema prostora za smanjenje poreza ili poticajne programe javnih ulaganja koje bi nova vlada mogla obećati. Financijska tržišta to su prepoznala — rasponi prinosa 10-godišnjih OAT obveznica narasli su na 86 baznih bodova iznad Bunda, što Goldman Sachs navodi kao signal povišenog rizika koji je zadnji put bio vidljiv za krize eurozone[Goldman Sachs]. Ako ni 2026. proračun ne bude usvojen, Francuska automatski produžuje razine iz 2025., blokirajući svaku novu inicijativu.
Dvije srušene vlade za manje od godinu dana: parlamentarna fragmentacija postala je strukturni rizik za poslovnu klimu.
Nijedna stranka nema radnu većinu od srpnja 2024. — što znači da svaki proračun, svaka reforma, svaki zakon ovisi o krhkim koalicijskim pregovorima.
Parlamentarni izbori u srpnju 2024. ostavili su Nacionalnu skupštinu bez jasne većine, okončavši desetljeća stabilnosti Pete republike[ING]. Vlada Barniera srušena je krajem 2024., a premijer Lecornu podnio je ostavku u rujnu 2025. — manje od mjesec dana nakon preuzimanja dužnosti[ING]. Rezultat je institucionalni vakuum: nema jasnog premijera, nema usvojenog proračuna za 2026., nema puta za strukturne reforme kao što je reforma mirovinskog sustava iz 2023. čija je implementacija suspendirana.
Za poduzeća, to znači konkretne posljedice: OECD bilježi pad povjerenja potrošača i poduzetnika do kraja 2025. uslijed proračunske neizvjesnosti[OECD], dok Coface naglašava da institucionalna krhkost izravno kočuje investicije i potrošnju[Coface]. Fitch upozorava da produžena neizvjesnost narušava makroekonomske prognoze putem erozije povjerenja[Fitch]. Kvantitativna procjena Goldman Sachsa od -0,2 postotna boda na godišnji BDP nije katastrofalna — ali je trajna sve dok politička situacija ostaje nerazriješena.
Broj 1 u Europi za FDI šestu godinu — ali potencijal za 2026. ovisi o tome može li politička nestabilnost biti obuzdana.
Industrija i istraživanje-razvoj ključni su aduti: 415 industrijskih projekata i 104 R&D projekta u 2024. premašuju svaku drugu europsku ekonomiju.
Podaci EY Attractiveness Surveya za 2025. potvrđuju da je Francuska primila 1.025 FDI projekata u 2024. godini, stvarajući 29.000 radnih mjesta i zadržavši prvo mjesto u Europi[EY]. Industrijsko ulaganje vodeće je s 415 projekata — više od četvrtine ukupnog europskog broja. R&D sektor bilježi 104 projekta, a AI i deeptech rapidno rastu: 43 odluke o ulaganju u 2024., naspram 28 u 2023., a post-samitska najava od 109 milijardi eura u privatnoj AI infrastrukturi oblikuje perspektive za 2025.–2026.[EY].
No ukupni globalni FDI u Europu pao je 58% u 2024., a tradicionalni sektori poput kemije, automobilske industrije i farmaceutike bilježe pad projekata od 13% do 17%[EY]. Regulatorna kontrola FDI-a je porasla: primjeri uključuju blokadu prodaje Eutelatove prizemne antenska infrastrukture fondovima EQT, te uvjetovano odobrenje akvizicije Biograna (zdravstvo) uz Bpifrance manjinskim udjelom kako bi se osiguralo zadržavanje poslova u Francuskoj[Bpifrance]. Taj trend zaštite strateških sektora (energija, obrana, zdravstvo, telekomunikacije) vjerojatno se neće smanjiti.
93% FTTH pokrivenosti i 109 milijardi eura najavljenih AI ulaganja postavljaju Francusku kao europsku digitalnu silu — ali e-trgovina i logistika ostaju slabije dokumentirani.
Pariški AI samit u veljači 2025. bio je najznačajniji europski signal o ambicijama u AI infrastrukturi od pokretanja programa Horizon Europe.
Prema ARCEP-u, 93% francuskih nekretnina imalo je pristup FTTH mrežom do lipnja 2025., financirano kumulativno 50 milijardi eura ulaganja uz 3,57 milijardi eura iz državnog plana France Très Haut Débit[ARCEP]. 5G mreža širi se prema cilju 100% pokrivenosti do 2030. ARCEP je u studenom 2025. naredio nultu cijenu egress naknada za oblak, te proširio regulativu o neutralnosti mreže na AI sustave — signal da Francuska želi biti regulatorno napredna u digitalnom prostoru.
Pariški AI samit u veljači 2025. privukao je najave od 109 milijardi eura u privatnoj AI infrastrukturi[ARCEP]. Digitalni barometar za 2026. (koji su proveli ARCEP, Arcom, CGE i ANCT) bilježi da 48% francuske populacije koristi AI alate[ARCEP], što je viša stopa od europskog prosjeka. Javno sufinanciranje AI-a iznosi 1,1 milijardu eura za period 2023.–2025. Napominjemo: konkretni podaci o veličini e-commerce tržišta od FEVAD-a ili France Digitale nisu dostupni u istraživačkim izvorima za ovaj izvještaj — ta praznina odražava ograničenja dostupnih podataka, a ne odsutnost tržišta.
Stopa zaposlenosti u eurozoni na rekordnoj razini — ali specifičnih podataka o troškovima rada u Francuskoj za 2026. nema u javno dostupnim izvorima.
Nedostatak detaljnih DARES ili URSSAF podataka za 2026. nije trivijalna praznina: troškovi poslodavaca u Francuskoj historijski iznose 40–45% bruto plaće u socijalnim doprinosima.
OECD bilježi stopu zaposlenosti u eurozoni od 70,3% u Q3 2025. — rekordna razina — bez specifičnih projekcija za Francusku u 2026.[OECD]. ECB projicira rast troškova rada po jedinici outputa u eurozoni od 3,0% u 2026., s rastom kompenzacije po zaposleniku od 3,9% koji djelomično kompenzira rast produktivnosti od 0,7%[ECB]. Ove su to agregatne eurozone procjene — specifičnih podataka iz DARES-a (statistike rada) ili URSSAF-a (socijalni doprinosi) za Francusku u 2026. nije dostupno u izvorima koji su bili na raspolaganju.
| Dostupnost podataka | Troškovna jasnoća | Fleksibilnost zapošljavanja | Ponuda vještina | |
|---|---|---|---|---|
| Eurozona (prosjek) |
|
|
|
|
|
Francuska (procjena)
Ograničeni javni podaci za 2026.
|
|
|
|
|
Ono što je historijski poznato i relevantno za planiranje: ukupni troškovi poslodavca u Francuskoj kreću se između 40% i 45% bruto plaće u socijalnim doprinosima (zdravstvo, mirovine, nezaposlenost, CSG/CRDS), čineći Francusku jednom od troškovno zahtjevnijih zemalja za zapošljavanje u EU. Reforma RSA-a (socijalne pomoći) 2025. vezuje beneficije za France Travail programe zapošljavanja, što potencijalno povećava ponudu radne snage, ali podaci o konkretnim učincima za 2026. još nisu objavljeni[StaffMatch].
Zrakoplovstvo, digitalne usluge i energetika predvode izvozni oporavak — automobilska i kemijska industrija gube tlo.
Sektorska polarizacija u Francuskoj ubrzava se: visokotehnološki izvoznici rastu dok starija industrija stagnira ili se smanjuje.
INSEE podaci za 2025. pokazuju jasnu sektorsku polarizaciju: izvoz zrakoplovne industrije i digitalnih usluga bio je primarni pokretač rasta u H2 2025., sa zrakoplovnom industrijom koja se oporavlja s razine 20% ispod predpandemijskog kapaciteta[INSEE]. Energetski sektor privlači 70 stranih investicijskih projekata, pojačan nuklearnom strategijom i France 2030 planom od 54 milijarde eura[EY]. R&D investicije dostigle su 104 projekta, što je europski rekord, što sugerira da Francuska gradi dugoročnu tehnološku osnovu.
- Zrakoplovstvo
- Digitalne usluge
- Energetika
- R&D / deeptech
- Agro-prehrambena
- Građevinarstvo
- Automobilska ind.
- Kemijska ind.
S druge strane, kapitalna ulaganja u prerađivačku industriju pala su 1,0% u Q4 2025., a automobilska i kemijska industrija bilježe pad FDI projekata od 13% do 17%[EY]. Građevinarstvo pokazuje blagi oporavak (+0,4% u Q4), ali ostaje ispod razina iz 2023. Taj rascjep između sektora koji rastu i onih koji stagniraju znači da agregatne makroekonomske prognoze prikrivaju dublje strukturne promjene u industrijskoj bazi Francuske.
Francuska sve strože pregledava strana preuzimanja u strateškim sektorima — uz Bpifrance koji postaje redoviti instrument zadržavanja nacionalne kontrole.
Blokada prodaje Eutellatove prizemne infrastrukture i uvjetovano odobrenje akvizicije Biograna nisu izolirana slučajeva — to je obrazac.
Regulatorni nadzor stranih izravnih ulaganja u Francusku ubrzao se u 2025. Prema dostupnim podacima, 26% pregledanih FDI projekata odnosi se na strateške sektore: energetiku, obranu, zdravstvo i telekomunikacije[Bpifrance]. Mehanizam IEF (Investissements étrangers en France) pod nadzorom Ministarstva gospodarstva može uvjetovati ili blokirati preuzimanja u sektorima koji se smatraju strateški važnima.
Mehanizam pregledavanja stranih preuzimanja u strateškim sektorima (energetika, obrana, zdravstvo, telekomunikacije). Može uvjetovati ili blokirati transakcije.
Plan od 54 milijarde eura koji financira prioritetne sektore: energetiku, zdravstvo, zrakoplovstvo, AI, automotive. Bpifrance instrument za provedbu.
Ministarskim nalogom u studenom 2025. uvedena je nulta tarifa za cloud egress naknade i proširena neutralnost mreže na AI ekosustave.
Najvidljiviji primjeri iz 2025.–2026.: akvizicija Biograna (farmaceutika, Servier grupa) od strane BC Partnersa odobrena je uz uvjet da Bpifrance zadrži manjinski udio i mjesto u upravnom odboru, te da se zaposlenici i podugovaranje zadrže u Francuskoj[Bpifrance]. Prodaja prizemne antenske infrastrukture Eutelsat fondovima EQT potpuno je blokirana. Za strane investitore, ta regulatorna realnost znači: ulazak u strateške sektore moguć je, ali zahtijeva pregovaranje s vladinim tijelima i prihvaćanje uvjeta koji mogu ograničiti poslovnu fleksibilnost.
Tri scenarija: Francuska može stabilizirati fiskalnu situaciju i ubrzati rast — ili ući u produljenu institucionalnu paralizu.
Razlika između optimističnog i pesimističnog scenarija nije globalni šok — to je pitanje može li Francuska formirati stabilnu vladu i usvojiti proračun u 2026.
Temeljni scenarij — koji smatramo najvjerojatnijim — pretpostavlja nastavak sporog rasta od 0,8%–1,0% uz kroničnu fiskalnu nesigurnost. Politička fragmentacija ostaje, ali ne eskalira do snap-izbora; EU vrši pritisak na fiskalnu konsolidaciju no bez izravnih sankcija. Francuska zadržava FDI liderstvo u industriji i R&D, ali AI ulaganja sporije se materijaliziraju od najava. U ovom scenariju, Francuska ostaje atraktivna za strateške dugoročne investitore, ali manje privlačna za brze izvlačitve.
- Formiranje radne koalicijske vlade
- Usvajanje proračuna za 2026. s konsolidacijskim mjerama
- Materijalizacija AI ulaganja od €109 milijardi
- Oporavak povjerenja potrošača i investitora
- Parlamentarna fragmentacija ostaje bez eskalacije
- Rast BDP-a 0,8%–1,0% godišnje
- EU nadzor deficita bez formalnih sankcija
- Selektivna realizacija AI investicija
- Snap-izbori bez jasnog pobjednika
- Eskalacija EU procedure prekomjernog deficita
- Širenje OAT prinosa iznad 150 baznih bodova
- Povlačenje najavljenih AI investicija zbog neizvjesnosti
Optimistični scenarij ovisi o jednoj ključnoj varijabli: formiranju stabilne vlade s dovoljnom parlamentarnom podrškom za usvajanje proračunske konsolidacije i nastavak strukturnih reformi. Taj bi scenarij otključao puni potencijal AI investicijskog vala. Pesimistični scenarij — koji ostaje realan u uvjetima bez ikakve vladine većine — uključuje produljenu institucionalnu paralizu, fiskalnu krizu ubrzanu tržišnim pritiskom i potencijalnu fragmentaciju Europe-to-invest percepcije.
Key things to remember
About About this report
Izvještaj ispituje ekonomske, političke, regulatorne i infrastrukturne temelje Francuske kao poslovnog i investicijskog odredišta u 2026. godini.
Namijenjen je istraživačima, investitorima, osnivačima poduzeća i konzultantima koji procjenjuju ulazak na tržište ili izloženost riziku u Francuskoj.
Ren je obradio podatke INSEE-a, ARCEP-a, OECD-a, EY-a, ING-a, Goldman Sachsa, Business Francea i niza regulatornih izvora, koristeći tražilicu izvora.
Većina ekonomskih podataka odnosi se na 2025. i početak 2026.; svi podatci o FDI-u odnose se na 2024. godinu kao najrecentniji dostupan godišnji podatak.
Sources Izvori i metodologija
Istraživanje provedeno 22 Apr 2026. Sve statistike sadrže inline oznake citata.
BDP prognoza za 2026. — INSEE: rast od 1,0%–1,1% za 2026. vs ING: rast od 0,8% za 2026., ispod prosjeka eurozone. Oba izvora korištena s navedenim rasponom. INSEE je Tier 1 vladinska statistika; ING je bankarska analiza koja eksplicitno uračunava politički drag. Raspon 0,8%–1,1% bolje reflektira neizvjesnost nego jedna točkasta procjena.
Specifični podaci o troškovima rada u Francuskoj za 2026. (stope URSSAF socijalnih doprinosa, DARES statistike plaća) nisu dostupni u istraživačkim izvorima. Pogođena sekcija: Tržište rada. Povjerenje: LOW. Koriste se agregatni ECB podaci za eurozonu kao proxy.
Veličina e-commerce tržišta u Francuskoj za 2025.–2026. od FEVAD-a ili France Digitale nije dostupna. Odsutnost te mjerne vrijednosti naznačena je u tekstu sekcije o digitalnoj infrastrukturi.
Kvantitativni podaci o štrajkaškim aktivnostima u Francuskoj za 2025.–2026. nisu dostupni ni u jednom izvoru. Ta je praznina relevantna za procjenu operativnog rizika u sektorima s jakim sindikatima (transport, obrazovanje, javni sektor).
Eurostat podaci o javnom dugu za 2025. nisu bili izravno dostupni — korištene su ING i Goldman Sachs procjene koje citiraju Eurostat sekundarno. Povjerenje na fiskalnim brojevima: MEDIUM.
Ovaj izvještaj je proizveden samo u informativne svrhe. Ne predstavlja financijski, pravni ili investicijski savjet. Svi podaci su preuzeti iz javno dostupnih informacija na datum istraživanja. Renatus Ventures ne daje jamstva o potpunosti ili točnosti podataka treće strane.
