Argentina: Poslovno I
Investicijsko Okruženje 2026.
Argentina je 2025. ostvarila rast BDP-a od 4,4% — najsnažniji oporavak u više od deset godina — dok je inflacija pala na 31,5% godišnje, najnižu razinu u osam godina.
[INDEC/IMF] Mileijev program fiskalnog šoka — rezanje rashoda, ukidanje kontrola tečaja i deregulacija uvoza — preokrenuo je kratkoročnu putanju nakon kontrakcije od -1,7% u 2024. IMF prognozira rast od 4% za 2026. , OECD predviđa 4,3%, a 12 odobrenih projekata u sklopu programa RIGI (Režim poticaja za velike investicije) vrijedi ukupno 26,6 milijardi USD. [OECD]
Ispod tih brojki ostaje strukturna krhkost koja definira Argentine zadnjih dvadeset godina: neto devizne rezerve su gotovo nulte na ulasku u 2026., obveze prema vanjskim vjerovnicima iznose oko 20 milijardi USD samo u 2026., a tečajni mehanizam koji inflaciju T prenosi u deprecijaciju T+2 ugrađuje inerciju u sam sustav.[PIIE] Šesnaest multinacionalnih kompanija napustilo je zemlju od Mileijevog dolaska na vlast, uključujući ExxonMobil koji je prodao škriljačka ulaganja za 1,7 milijardi USD i Petronas koji je izašao za 1,2 milijarde USD.[Buenos Aires Times] Argentina je zemlja u kojoj su smjer i brzina reforme stvarni — ali gdje rizik preokreta ostaje jednako stvaran.
Nakon kontrakcije od -1,7% u 2024., argentinsko gospodarstvo raslo je 4,4% u 2025., prema preliminarnim podacima INDEC-a.[INDEC] Iza tog broja stoji nejednaka struktura: poljoprivreda je porasla 10,6%, financijske usluge 26,8%, dok su prerađivačka industrija zabilježila pad od -2,2% i maloprodaja -5,0% u Q4 2025.[INDEC] IMF i OECD prognoze za 2026. iznose 4% odnosno 4,3%, što bi Argentinu pozicioniralo kao jednu od najbrže rastućih velikih ekonomija Latinske Amerike te godine.[IMF][OECD]
Inflacija je pala s višegodišnjih trojeznamenkastih razina na 31,5% godišnje u prosincu 2025. — što je najniža razina u osam godina — ali prognoza za 2026. jako varira: vlada predviđa 10,1%, IMF 16,4%, JPMorgan 26%.[IMF] Ta raspršenost prognoza nije slučajna; tečajni mehanizam uveden 2. siječnja 2026. koji inflaciju iz prethodnog mjeseca ugrađuje u maksimalnu deprecijaciju dva mjeseca kasnije strukturno perpetuira inflacijski ciklus.[PIIE] Peso je u 2025. deprecirao 28,9% prema dolaru, a od početka 2026. do veljače aprecirao je 5,2%.[PIIE]
Kritična točka nije inflacija sama po sebi, već pitanje rezervi. Neto devizne rezerve BCRA-e (središnje banke) gotovo su nulte na ulasku u 2026., a samo u toj godini dospijeva oko 20 milijardi USD vanjskog duga — uključujući 4,3 milijarde USD u siječnju i 4,5 milijardi USD u srpnju.[PIIE] Svaki zastoj u kapitalnom prilivu ili pogoršanje uvjeta na globalnim financijskim tržištima može preokrenuti kratkoročnu stabilizaciju u novu krizu likvidnosti.
Argentina ima obrazovanu radnu snagu, ali odljev mozgova i visoki troškovi rada smanjuju tu prednost.
Visokoobrazovana populacija u zemlji s kroničnom makroekonomskom nestabilnošću — kombinacija koja tjera talent prema inozemstvu.
Argentina ima populaciju od oko 46 milijuna s relativno visokom razinom obrazovanja za latinoameričke standarde. Financijske usluge rasle su 26,8% u 2025., što odražava potražnju za visokoobrazovanim kadrovima u sektoru koji prolazi brzu transformaciju nakon deregulacije.[INDEC] S druge strane, prerađivačka industrija je pala -2,2%, a maloprodaja -5,0% u Q4 2025., što znači da je rast zaposlenosti bio sektorski selektivan, a ne širok.[INDEC]
Točni podaci o troškovima rada — stope doprinosa za socijalno osiguranje, minimalne plaće za 2026. i kolektivni ugovori — nisu dostupni iz navedenih izvora koji su pregledani za ovaj izvještaj. PwC navodi da se porezi na dobit naplaćuju progresivno do 35%, što je kontekst ukupnog poreznog tereta, ali specifični podaci o doprinosima poslodavaca (koji su se povijesno kretali oko 20–25% bruto plaće) nisu potvrđeni za 2026.[PwC] Ova praznina u podacima jest nalaz sam po sebi: Argentina ne objavljuje dovoljno konsolidiranih i ažurnih podataka o tržištu rada koji bi stranim investitorima omogućili precizno planiranje troškova.
Za tehnološki sektor, Argentina posjeduje komparativnu prednost: engleski jezik raširen je u obrazovnim institucijama, vremenski pojas poklapa se s Europom i SAD-om, a troškovi rada u dolarima su pali s deprecijacijom pesa. To objašnjava zašto su remote-first tehnološke tvrtke i outsourcing centri prirodni korisnici argentinskog tržišta rada — čak i dok se multinacionalne tvrtke u tradicionalnim sektorima povlače.
Porezno opterećenje ostaje visoko, a RIGI poticaji dostupni su samo najvećim projektima.
Porez na dobit do 35% i provincijalni porezi na promet čine Argentina skupom za srednje strane investitore koji ne mogu ući kroz RIGI.
Porez na dobit pravnih osoba u Argentini je progresivan: niže razine prihoda oporezuju se nižim stopama, a viši prihodi dosežu stopu od 35% — što vrijedi za poslovne godine koje počinju od 1. siječnja 2025.[PwC] Zarade rezidenata oporezuju se na globalnoj razini, a nerezidentima se oporezuje samo argentinski izvor prihoda. Porez po odbitku na dividende iznosi 7% za rezidente, ali do 35% za nerezidente ovisno o poreznom ugovoru.[PwC] Provincijalni porez Ingresos Brutos (porez na promet) naplaćuje se varijabilno po jurisdikcijama i predstavlja dodatni sloj troška koji nije standardiziran na nacionalnoj razini.[PwC]
Progresivna stopa do 35% za poslovne godine od 1. siječnja 2025. Primjenjuje se na sve rezidentne tvrtke na globalnoj osnovi.
Zakon br. 27.742 nudi povlaštene stope i zakonske garancije za projekte energetike, rudarstva i infrastrukture iznad kapitalnog praga.
Svaka provincija određuje vlastite stope i baze; primjenjuje se na sve komercijalne aktivnosti bez standardiziranog nacionalnog praga.
Zakon br. 27.742 iz srpnja 2024. uveo je Režim poticaja za velike investicije (RIGI) koji nudi povlaštene porezne stope i zaštitu za projekte iznad određenog praga ulaganja u energetici, rudarstvu i infrastrukturi.[IndustrialInfo] Od 32 prijedloga vrijednih 69,2 milijardi USD, do sredine 2025. odobreno je 12 projekata za 26,6 milijardi USD.[IndustrialInfo] RIGI je dizajniran za globalne rudarske i energetske divove — Rio Tinto, Lundin, Glencore — a ne za srednja ili mala strana poduzeća koja ne mogu ispuniti kapitalne pragove.
Deregulacijska agenda Mileijeve vlade — uključujući Uredbu 70/2023 i Zakon br. 27.742 — donijela je određena pojednostavljivanja, ali prema dostupnim izvorima, konkretan utjecaj na brzinu registracije tvrtki ili smanjenje birokratskih koraka za strane investitore nije kvantificiran ni u jednom Tier 1 izvoru pregledanom za ovaj izvještaj. To je praznina podataka koja signalizira da je deregulacija zasad više politički narativ nego izmjerljiva operativna promjena za novoulaznike.
Ulasci i izlasci stranog kapitala odvijaju se istovremeno — energetika i rudarstvo privlače, ostali sektori odbijaju.
ExxonMobil i Petronas prodali su argentinska sredstva za ukupno 2,9 milijardi USD dok su Rio Tinto i Glencore najavili nove projekte — ta paradoksalnost definira trenutačni investicijski krajolik.
Neto inozemne izravne investicije u Argentinu dostigle su 8,89 milijardi USD u 2024. — porast od 7,8 milijardi USD u usporedbi s godinom ranije.[Statista] Američki investitori bili su najveći izvor, s 12,1 milijardu USD FDI-a u 2024., djelomično potaknuti sporazumom o kritičnim mineralima između SAD-a i Argentine.[US State Dept] JP Morgan je predvodio financiranje greenfield projekta naftovoda VMOS u vrijednosti 2 milijarde USD uz sudjelovanje 14 međunarodnih banaka — opisavši ga kao test argentine kreditne sposobnosti s potencijalom za 15 milijardi USD izvoza.[JPMorgan]
Istovremeno, od Mileijevog dolaska na vlast, barem 16 multinacionalnih kompanija napustilo je argentinsko tržište.[Buenos Aires Times] ExxonMobil je u listopadu 2024. prodao sva svoja škriljačka ulaganja tvrtki Pluspetrol za gotovo 1,7 milijardi USD, navodeći nedostatak pravne sigurnosti i probleme s profitabilnošću.[Buenos Aires Times] Petronas je u travnju 2025. prodao udio u bloku La Amarga Chica tvrtki Vista Energy za oko 1,2 milijarde USD.[Buenos Aires Times] Paradoks je jasan: tvrtke koje su ušle prije RIGI-ja izlaze, dok nove tvrtke ulaze kroz RIGI zakonsku zaštitu.
Razlika između ta dva tipa investitora je ključna za razumijevanje argentinskog investicijskog tržišta. RIGI pruža ugovornu zaštitu, povlaštene stope i pravo na slobodnu repatrijaciju zarade — no samo za projekte iznad određene kapitalne veličine. Tvrtke bez te zaštite ostaju izložene svim strukturnim rizicima koji su naveli ExxonMobil i Petronas na izlazak.
Mileijeva politička pobjeda na izborima 2025. ojačala je reformski kurs, ali polarizacija ostaje visoka.
Politički kapital je porastao, ali monetarni sustav koji inflaciju ugrađuje u deprecijaciju tečaja znači da svaki makroekonomski šok ima direktan politički odraz.
Mileijeva stranka postigla je dobre rezultate na međuizborima u listopadu 2025., što mu je dalo veći zakonodavni kapacitet za daljnje reforme, uključujući donošenje proračuna za 2026. i napredak u reformama tržišta rada.[OECD] IMF je pozitivno ocijenio smjer reformi, a Argentina drži dug prema MMF-u od 41,8 milijardi USD koji funkcionira i kao sidro i kao poticaj za nastavak fiskalnog konsolidiranja.[IMF]
Ključni strukturni rizik nije politički preokret sam po sebi, već mehanički: tečajni okvir uveden 2. siječnja 2026. koji inflaciju iz prethodnog mjeseca prenosi u maksimalnu dozvoljenu deprecijaciju dva mjeseca kasnije stvara inercijalni ciklus.[PIIE] Ako inflacija poraste — a JPMorgan predviđa 26% za 2026. — deprecijacija je zakasnjelo ugrađena u sustav. To nije samo ekonomski problem; to je direktan politički rizik jer erodira realnu kupovnu moć i može pobuditi socijalni nemir.[PIIE]
Što se tiče eksproprijacije i izvršivosti ugovora, dostupni izvori ne navode potvrđene slučajeve eksproprijacije pod Mileijem — njegova je agenda eksplicitno pro-tržišna. Međutim, historijski kontekst Argentine (nacionalizacija YPF-a 2012., višestruki moratoriji na vanjski dug) ostaje relevantan za dugoročne investitore koji procjenjuju rizik preobraćenja vladajuće koalicije. Bez Tier 1 pravnih analiza za 2026., procjena izvršivosti ugovora ostaje na razini srednje pouzdanosti.
Argentina izvozi sirovine i energente, ali ostaje manje integrirana od usporedivih tržišta u nastajanju.
OECD eksplicitno bilježi da je Argentina ispodprosječno integrirana u globalne lance vrijednosti — i to nije samo statistika, već strukturno ograničenje rasta.
U prvoj polovici 2025. Argentina je zabilježila robni trgovinski suficit od 5 milijardi USD, ali taj je suficit pao za 6 milijardi USD u usporedbi s istim razdobljem 2024. — jer je rast uvoza premašio 40% godišnje, potaknut ukidanjem restrikcija na uvoz.[IMF] Izvozni potencijal dolazi isključivo iz energetike i rudarstva: 12 odobrenih RIGI projekata nosi procijenjeni izvozni potencijal od 40,27 milijardi USD, a vlada prognozira suficit od 45 milijardi USD do 2030. (energetika: 30 mlrd USD; rudarstvo: 15 mlrd USD).[IndustrialInfo]
OECD direktno navodi da je argentinsko gospodarstvo manje integrirano u svjetska tržišta nego usporedive ekonomije u nastajanju — i u izvozu, i u uvozu, i u globalnim lancima vrijednosti.[OECD] IMF preporuča daljnje smanjenje distorzivnih izvoznih carina čim to fiskalni uvjeti dozvole — što je implicitna potvrda da te carine (posebno na soju i kukuruz koji su izuzeti od najnovijih rezova) i dalje koče integraciju.[IMF]
Infrastrukturni razvoj koji bi to mogao promijeniti je Bioceanski koridor Kaprikorn (Brazil–Paragvaj–Argentina–Čile, 2.300 km), čiji se završetak očekuje krajem 2026. ili početkom 2027. Procijenjeno smanjenje troškova prijevoza iznosi 40%, a skraćivanje vremena dostave 15 dana.[Pangea-Risk] Konkretni podaci o rangiranju Argentine u Indeksu logističke izvedbe Svjetske banke (LPI) nisu dostupni u analiziranim izvorima za 2025.–2026. — što je praznina koja sama po sebi govori o ograničenoj dostupnosti standardiziranih podataka o infrastrukturi.
Podaci o argentinskom tehnološkom sektoru nisu dostupni iz pouzdanih izvora za 2025.–2026.
Odsutnost strukturiranih podataka o startupima, fintechu i vladanim programima je sama po sebi nalaz.
Nijedan Tier 1 ili relevantni Tier 2 izvor u pregledanom istraživanju ne pruža kvantificirane podatke o argentinskom digitalnom sektoru za 2025.–2026. — bez broja startupa, bez iznosa venture kapitalnih ulaganja, bez statistika rasta fintech sektora, bez opisa vladinih programa za digitalizaciju. To je značajna praznina jer Argentina — Buenos Aires posebno — historijski se pozicionira kao jedan od vodećih tehnoloških hubova Latinske Amerike.
Ono što strukturalni kontekst sugerira (bez potvrde iz Tier 1 izvora): deprecijacija pesa čini argentinske programere i tehničke stručnjake jeftinijima u dolarima nego ikad, što pogoduje onshore outsourcingu i remote radu za strane kompanije. Vremenski pojas (UTC-3) poklapa se s Europom ujutro i SAD-om poslijepodne. Međutim, kapitalni odljev, nestabilnost valute i ograničena repatrijacija zarade (sada dijelom ublažena) koče razvoj domaćih tehnoloških kompanija koje trebaju dugoročni kapital.
Za investitore koji razmatraju ulazak u argentinski tehnološki sektor, ovaj izvještaj ne može pružiti verificirane podatke. Preporuča se konzultacija s Asociación de Emprendedores de Argentina (ASEA), CESSI (Cámara de la Industria Argentina del Software) i Banco Nación programima za tehničke kompanije kao polazišnim točkama za due diligence.
Tri scenarija za Argentinu 2026.–2029.: stabilizacija, trenje ili preokret.
Bazni scenarij je nastavak rasta uz visoku neizvjesnost — ali raspon ishoda ostaje širi nego u bilo kojoj usporedivoj ekonomiji u regiji.
Bazni scenarij — umjereni rast uz kontinuiranu inflaciju i povremeno tječajno trenje — temelji se na OECD prognozi od 4,3% za 2026. i IMF-ovoj 4%, uz pretpostavku da kapitalni priljevi iz energetike i rudarstva popune rezerve dovoljno da se izbjegne devizna kriza.[OECD][IMF] U tom scenariju Argentina ostaje otvorena za ulaganja u sektorima s RIGI zaštitom, ali strukturni troškovi za ostale investitore ostaju visoki.
- Inflacija pada ispod 15% do kraja 2026.
- BCRA dostiže cilj od 17 mlrd USD u kupnji deviznih rezervi
- Mercosur-EU sporazum ratificiran i stupi na snagu
- Makar 5 novih RIGI projekata počne s izvozom do 2027.
- BDP raste 3,5–4,5% u 2026.
- Inflacija ostaje između 15 i 28%
- RIGI projekti napreduju bez većih pravnih prepreka
- Mileijeva koalicija zadržava parlamentarnu većinu
- BCRA ne dostiže cilj kupnje rezervi od 17 mlrd USD
- Inflacija ostaje iznad 25% dulje od dva kvartala
- Vanjski šok (pad cijena sirovina, rast globalnih kamatnih stopa) pritišće peso
- Politička koalicija se fragmentira prije izbora 2027.
Optimistični scenarij aktivira se ako RIGI projekti počnu generirati značajne izvozne prihode brže od plana, ako inflacija padne prema vladinoj prognozi od 10,1%, i ako Mercosur-EU sporazum (koji je u finalnoj fazi pregovora) otvori nove tržišne puteve. U tom slučaju Argentina bi mogla postati regionalni magnet za energetski kapital i privući širi krug stranih investitora.
Pesimistični scenarij materijalizira se ako devizne rezerve ne dostignu ciljeve — BCRA je najavila cilj od 17 milijardi USD u kupnji rezervi za 2026. ali startna pozicija je gotovo nulta[PIIE] — ili ako inflacija ostane iznad 25% i generira socijalni pritisak koji destabilizira Mileijevu koaliciju. Historijski presedani Argentine (1999.–2001., 2018.) pokazuju da prijelaz od optimizma prema panici može biti brz i nelinearan.
Key things to remember
About About this report
Izvještaj analizira ekonomske temelje, poslovno okruženje, političke rizike, vanjskotrgovinsku integraciju i strateški izgled Argentine za poslovne subjekte i investitore u 2026. godini.
Namijenjen istraživačima, stratezima, investitorima i konzultantima koji trebaju cjelovitu i nepristrasnu sliku Argentine bez potrebe za dodatnim izvorima.
Ren je analizirao istraživanje prikupljeno iz izvora IMF-a, OECD-a, PwC-a, INDEC-a, State Departmenta SAD-a i odabranih sekundarnih izvora; svaki podatak trasiran je do imenovanog izvora.
Primarni podaci pokrivaju 2025.–2026.; stariji podaci koriste se isključivo za kontekst i jasno su označeni.
Sources Izvori i metodologija
Istraživanje provedeno 22 Apr 2026. Sve statistike sadrže inline oznake citata.
Prognoza inflacije za 2026. — Vlada Argentine: 10,1% inflacije u 2026. vs JPMorgan: 26%; IMF: 16,4%; BBVA: 22%. Ovaj izvještaj koristi raspon 16–26% kao realističniji interval temeljen na IMF i tržišnim procjenama; vladina prognoza navedena je kao aspiracijska.
Prognoza rasta BDP-a za 2026. — OECD: 4,3%; IMF: 4,0% vs Vlada Argentine: 5%; BBVA: 3,0%. Ovaj izvještaj koristi IMF i OECD procjene kao primarni referentni okvir zbog metodološke transparentnosti.
Digitalni sektor: nijedan Tier 1 ili Tier 2 izvor nije pružio kvantificirane podatke o fintech rastu, startup ulaganjima ili vladinim digitalnim programima za 2025.–2026. Pouzdanost sekcije o digitalnom gospodarstvu je NISKA.
Troškovi rada: specifični podaci o stopama socijalnih doprinosa poslodavaca, minimalnoj plaći i kolektivnim ugovorima za 2026. nisu dostupni iz navedenih izvora. Sekcija o radnoj snazi ograničena na sektorsku analizu BDP-a.
Logistički indeks (LPI Svjetske banke): rang Argentine u Indeksu logističke izvedbe za 2025.–2026. nije dostupan u pregledanom istraživanju. Ne može se usporediti s regionalnim konkurentima.
Specifični uvjeti Mercosur sporazuma za 2025.–2026.: detaljan status bilateralnih sporazuma i ažurirani Mercosur-EU pregovarački tekstovi nisu dostupni iz Tier 1 izvora.
Eksproprijacija i sudska praksa: nijedan Tier 1 pravni izvor ne dokumentira konkretne slučajeve eksproprijacije ili izvršivosti ugovora pod Mileijem za 2024.–2026. Procjena ostaje na razini srednje pouzdanosti.
Ovaj izvještaj je proizveden samo u informativne svrhe. Ne predstavlja financijski, pravni ili investicijski savjet. Svi podaci su preuzeti iz javno dostupnih informacija na datum istraživanja. Renatus Ventures ne daje jamstva o potpunosti ili točnosti podataka treće strane.
